Posts

Showing posts from 2017

"Izviđač" iz beskraja

Image
Ako izuzmemo spektakularni kraj misije “Kasini“ i nove uspehe privatnog biznisa u oblasti lansiranja satelita i drugog komercijalnog tereta u Zemljinu orbitu, 2017. godina iz kosmičke perspektive nije bila godina za pamćenje. Sve do trenutka kada se, takoreći ni od kuda, pojavio misteriozni objekat za koji se ubrzo ispostavilo da ne potiče iz Sunčevog sistema već iz beskrajnih daljina naše matične galaksije. Za većinu laika ovo možda i nije neka naročita vest. Ali za naučnike koji nikad do sada nisu imali priliku da istražuju ovakve „goste“ u Sunčevom sistemu, astronome amatere i  ljubitelje naučne i nenaučne fantastike, ovaj događaj predstavlja prvorazrednu senzaciju. Objekat je u prvom trenutku bio klasifikovan kao kometa, zatim kao asteroid pa je u skladu sa tim menjao i imena, sve dok nije potvrđeno njegovo međuzvezdano poreklo. Za takve objekte Međunarodna astronomska unija do sada nije imala sistematizovanu nomenklaturu pa je novi objekat prosto označen kao 1I (asocirajuć

Onaj osećaj...

Image
Kad te drugari iz osnovne škole zamole da budeš golman u najvažnijoj utakmici sezone. Zato što si najdeblji, pa na male goliće lopta nema kud da prođe. Kad ti baka za peticu u školi kupi jednu krem bananicu a ti možeš da ih pojedeš pedeset. Ili kad ti tetka na vratima ugura hiljadarku u džep i kaže: „Čuvaj to, nemoj odmah sve da potrošiš“! A ti istog popodneva spiskaš sve. Uglavnom na krem bananice. Kad smršaš i izgubiš golmansko mesto u timu. Kad ti drug s kojim si diplomirao na grupi za vazduhoplovstvo objašnjava da Amerikanci nikad nisu sleteli na Mesec. "Snimio Kjubrik", kaže, "sajens fikšn, kakav Mesec, kakvi bakrači". Kad odeš u video klub i pitaš: „Komšija, imaš li neki dobar film“? A on ode do autombila i iz gepeka izvuče VHS kasetu na kojoj piše "Matrix". Piratska kopija, snimljena kroz šoferšajbnu automobila u nekom drajv-in bioskopu u Kentakiju dok napolju rominja kiša. Na svakih par sekundi kroz kadar prolete brisači. Sli

U zagrljaju Saturna

Image
GRUPNI PORTRET: Saturn i Zemlja viđeni okom "Kasinija" Kosmička sonda “Kasini” predstavlja zajednički projekat američke (NASA), evropske (ESA) i italijanske (ASI) agencije za istraživanje kosmosa. U konstrukciju sonde veličine gradskog autobusa uloženo više od dve i po milijarde dolara. Velika avantura započela je davne 1997. godine lanisranjem sa kosmodroma na Floridi uz burno negodovanje brojnih "zelenih" partija i organizacija usled realne opasnosti da katastrofa tokom lansiranja dovede do rasipanja toksičnog plutonijuma iz letelice u atmosferu. Kako bi se smanjila masa raketnog goriva a povećala količina korisnog tereta (pre svega naučnih instrumenata), “Kasini” je morao da putuje veoma lagano, koristeći gravitaciono polje Venere (dva puta), Zemlje i Jupitera kao “praćku” za sticanje dodatne brzine. Ovaj kosmički karambol izveden je besprekorno i letelica se u julu 2004. godine konačno našla u orbiti Saturna. Nakon 13 godina i 8 milijardi pređenih kilometa

Virtuelni novčić od hiljadu dolara

Image
Iako postoji već godinama, bitkoin je pažnju domaće javnosti privukao tek nedavno, kada je SBPOK u Beogradu uhapsio izvesnog M.Đ. pod optužbom da je ucenio dve poznate holivudske kuće. On je od američkih producenata zatražio 25 bitkoina kako ne bi “pustio u promet” tek završeni film “Bos bejbi”. Od tražene sume uplaćeno mu je ukupno devet bitkoina, ali je na kraju ipak završio u zatvoru. Najbolji komentar do sada? “Budala, trebalo je da traži pare”! Šta je, zapravo, bitkoin i zašto su srpski lopovi i hohštapleri među prvima u regionu prepoznali njegovu vrednost? U suštini, bitkoin je virtuelna valuta, sredstvo direktnog plaćanja između dve strane bez posrednka i bez državne kontrole. Za razliku od dolara ili evra, bitkoin postoji samo u vrituelnom svetu nula i jedinica. Zašto jedan bitkoin danas vredi 1.000 dolara? Jednostavno zato što postoje ljudi koji su spremni da za jedan bitkoin daju 1.000 dolara ili robu u ekvivalentnoj vrednosti. Fenomen bitkoina nemoguće je shvatiti uko

Šta smo saznali od Asanža

Image
Iako odavno sateran u par kvadrata ekvadorske ambasade u Londonu, Džulijan Asanž je još jednom uspeo da zada snažan udarac svojim progoniteljima. “Vikiliks” je 7. marta objavio preko 9.000 dokumenata CIA uz komentar da je to samo vrh ledenog brega i da je zajedno sa dokumnetima iscureo i kompletan hakerski arsenal agencije, nekoliko desetina miliona linija izvornog programskog koda. CIA je, po rečima Asanža, još jednom demonstrirala svoju “istorijsku nekompetentnost” time što je svoj najdragoceniji softver u integralnom obliku smestila na nedovoljno bezbedno mesto. Kao da ni CIA nije ništa naučila iz prošlogodišnjeg slučaja kada je jedna anonimna hakerska grupa ponudila na aukciju set hakerskih alata ukradenih iz Nacionalne bezbednosne agencije (NSA). Šta smo saznali iz obelodanjenih dokumenata? I pored sve medijske pompe, reklo bi se – uglavnom ono što smo i do sada znali! CIA, NSA i ostale bezbednosne agencije i dalje se trude da saznaju šta mislimo, šta radimo, s kim se družimo