Posts

Showing posts from 2011

Knjige na struju

Image
Ako volite da čitate, ako ne možete da zamislite dan bez bar nekoliko pročitanih stranica, Kindle će vam na prečac osvojiti srce. Ako čitate malo ili nimalo, onda ništa Kindle čitači za svačiji džep Verovatno niste znali da Amazon, najveća knjižara na svetu, u svakoj sekundi proda deset elektronskih knjiga tj. preko 310 miliona na godišnjem nivou. Klasično odštampane knjige su od polovine ove godine nepovratno izgubile primat: obim prodaje knjiga na papiru manji je od prodaje knjiga na struju. Tako brz preokret u navikama čitalaca verovatno nije očekivao ni Džef Bezos, osnivač Amazona, kada je 2007. godine predstavio Kindle DX, prvi uređaj specijalizovan za čitanje elektronskih knjiga. Danas se Kindle pravi u nekoliko verzija, postoje modeli za svačiji ukus i džep. Najinteresantniji je Kindle Fire koji u suštini predstavlja manju i značajno jeftiniju verziju izvikanog Appelovog iPada. Za oko 200 dolara (iPad košta dva i po puta više) dobićete tabletni (“spljeskani”) računar

Rusi (opet) nisu na Marsu

Image
Fobos-Grunt u montažnoj sobi Sonda Fobos-Grunt lansirana je raketom “Zenit” sa kosmodroma u Bajkonuru 8. novembra 2011. i po planu stigla u nisku tranzitnu orbitu oko Zemlje. Za ovu misiju Rusi su konstruisali do sada najveću interplanetarnu letelicu tešku 13 tona (od čega 7,5 otpada na gorivo). Uz standardno osmatranje Marsa sa orbite pomoću desetak savremenih instrumenata, primarni cilj misije je meko spuštanje dela sonde na minijaturni Marsov satelit Fobos (zapravo “krompir” nepravilnog oblika, ne veći od desetak kilometara) i vraćanje oko 200g uzoraka na Zemlju. Naučnici se nadaju da će ispitivanjem ovog materijala saznati mnogo o mehanizmu nastanka planeta i čitavog Sunčevog sistema. Time se ova do sada najsloženija međuplanetarna misija ne iscrpljuje: Fobos-Grunt nosi i specijalne epruvete sa visokootpornim bakterijama (“vodeni medvedi”) koje takođe treba da budu vraćene kući. Ako bakterije opstanu, biće to dokaz da život može da preživi ekstremne kosmičke uslove. Bio bi to

Plivanje u oblaku

Image
Ako makar malo pratite novosti iz oblasti informacionih i internet tehnologija, verovatno ste zapazili da stručnjaci (a i oni koji to nisu) sve češće koriste reči i fraze kao što su cloud , cloud computing , virtuelizacija, SaaS ... Reklo bi se da nas je ponovo zapljusnuo talas fraza i skraćenica zagonetnog značenja sa kojima smo i do sada jedva izlazili na kraj. Međutim, ako biste se i ovog puta opredelili za ignoranciju – pogrešili biste. U pitanju je suštinski nov način pružanja i korišćenja usluga putem interneta kao univerzalnog sredstva za prenos informacija. Da pođemo prvo od najjednostavnije odrednice, tek da se malo opismenimo. Znamo da cloud znači "oblak", ali šta ta reč traži u informatici? Uobičajeno je da se na šemama koje prikazuju način povezivanja kompjutera i druge mrežne opreme sa internetom, sam internet crta kao oblačić. Taj oblačić označava mesto gde se nalazi vaše sanduče sa elektronskom poštom, vaša internet prezentacija ili Facebook stranica.

Jurij Gagarin je video sve

Image
Gagarin neposredno pred poletanje Jurij Gagarin poleteo je u svemir na "Vostoku 1" iz pustinjskih stepa Kazahstana, u zoru 12. aprila 1961. godine, sa mesta na kome se danas nalazi Bajkonur, najveći svetski kosmodrom. Nije bilo odbrojavanja, tipično američke izmišljotine za podizanje adrenalina, nije bilo direktnog TV prenosa niti najave u štampi. Kada je sve bilo na svom mestu, Sergej Koroljev, suvereni lider sovjetskog kosmičkog programa i glavni konstruktor, stisnuo je crveno dugme i raketa se odlepila od zemlje. "Pojehali!", rekao je Gagarin koji će par minuta kasnije postati prvi čovek u kosmosu: "Vidim Zemlju... vidim oblake... vidim sve... i prelepo je!" Iako mu je u regularnim uslovima bila namenjena uloga pasivnog putnika, Gagarin nije bio potpuno bespomoćan. U kabini je imao imao koverat sa ključem pomoću kojeg je mogao da preuzme ručnu kontrolu nad brodom u svakom trenutku. Osim toga, orbita “Vostoka” garantovala je i “besplatnu povrtanu k