Posts

Showing posts from 2008

Da li računari misle

Image
Intenzivna istraživanja na polju veštačke inteligencije (artificial intelligence, AI) bila su stimulisana otkrićima na polju neurologije tokom četrdesetih godina prošlog veka. Ispostavilo se da je mozak, zapravo, velika električna mreža neurona povezanih sinapsama kroz koje putuju diskretni električni signali ekvivalentni digitalnoj "nuli" i "jedinici". Alan Tjuring je još 1936. godine teoretski pokazao da mašina koja ume da manipuliše skupom od svega dva simbola ("0" i "1") može da sprovede praktično svaki proces matematičkog zaključivanja ili izračunavanja (Tjuringova mašina). Kad je već tako, ako Tjuringove mašine i ljudski mozak imaju sličnu funkcionalnu osnovu, da li je moguće otići korak dalje i napraviti inteligentnu mašinu, mašinu koja ume da misli kao ljudsko biće. Termin AI ušao je u široku upotrebu 1956. godine nakon konferencije u Dartmautu koja je u celosti bila posvećena "aspektima učenja ili bilo kojim drugim fenomenom intelig

Mars: Voda u crvenoj pustinji

Image
Od svih planeta u Sunčevom sistemu Mars nam je daleko najpristupačniji. Merkur i Venera imaju ekstremne površinske temperature koje ih čine krajnje negostoljubivim za ovozemaljsku tehniku. Četiri gasovita džina iza asteroidnog pojasa (Jupiter, Saturn, Uran i Neptun) nalaze se mnogo dalje i mogu se osmatrati samo sa rastojanja. Jedino Mars ima površinu i klimu s kojom mašine mogu da se nose tokom dužeg vremenskog perioda. Kad je Mars već tako blizu i „sličan" Zemlji, logično je da na njemu potražimo sve ono što nalazimo ovde, uključujući i život. A života, bar onakvog kakav je nama poznat, nema bez hemije bazirane na ugljeniku i – vode. Možda je Mars u našem komšiluku, ali u kosmosu su čak i najbliže komšije daleko. Let do Marsa predstavlja veliko iskušenje čak i za supersile koje se letovima ka Marsu bave u kontinuitetu već pola veka. Od 38 misija, samo je 19 okončano kakvim-takvim uspehom. Od 12 letelica koje su za cilj imale spuštanje na površinu Marsa, samo je sedam odatle „

Artur Klark: Moreplovac kosmičke odiseje

Image
Artur Klark rođen je 1917. godine u Somersetu, obalskoj provinciji u jugozapadnoj Engleskoj. Skromno imovno stanje nije mu dozvolilo da svoju načitanost i znatiželju dopuni unverzitetskim obrazovanjem tako da je mladost proveo radeći kao anonimni službenik penzionog fonda. Drugi svetski rat Klark je proveo braneći otadžbinu, kao ekspert za radarske sisteme, tehnologiju koja je u ono vreme bila tek u povoju. Tek nakon rata Klark počinje ozbiljnije da se bavi literaturom. Prelomni događaj Klarkove karijere zbio se 1948. godine kada je napisao kratku priču Stražar i sa njom učestvovao na jednom BBC-jevom konkursu. Priča o misterioznom odašiljaču koji je na Mesec postavila jedna nepoznata civilizacija ostala je neprimećena, ali je udarila temelj Klarkovom budućem književnom delu. U svojim najboljim romanima, Kraj detinjstva (1953), Grad i zvezde (1956) i Sastanak s Ramom (1972), Klark na različite načine obrađuje susret naprednog čovečanstva i još superiornije kosmičke civilizac

Superdrama u superbolu

Image
Superbol je danas mnogo više od obične utakmice. Malo Amerikanaca na ovaj događaj gleda kao na obično sportsko finale. Za neke je to prilika da izraze svoj patriotizam i nacionalni ponos, za druge je to neformalni nacionalni praznik (Amerikanci pojedu više hrane samo za Dan zahvanosti), za treće je superbol najveći sajam marketinga (poluminutni termin za reklamu tokom TV prenosa košta preko dva miliona dolara). Tu je i estradni šou u poluvremenu rezervisan za najveće muzičke zvezde (ove godine ta čast pripala je Tomu Petiju). Jednostavno, superbol je četvoročasovni sublimat svega onoga čime se Amerika danas ponosi pred sobom i drugima. Uključujući i prelet borbenih aviona tik iznad glave. Zašto drugi popularni američki sportovi ne uspevaju za sebe da vežu ovoliku medijsku pažnju? Razlog ne leži samo u činjenici da je fudbal sport koji Amerikanci obožavaju. NFL liga se, po broju odigranih utakmica tokom regularne sezone i plej-ofa, veoma razlikuje od košarke, bejzbola ili hokeja. Tokom